| IZDANJE BR. 08 · HRVATSKI |
|
|
|
|
| Tjedni newsletter koji donosi europske teme iz lokalnih perspektiva. Svakog petka jedna tema kroz priče i analize pet neovisnih redakcija. | | IN THIS ISSUE | §01 · U fokusu — Kibernetički kriminal i prijevare u Europi
§02 · Lokalna perspektiva — Beč, Berlin, Riga, Varšava i Zagreb
§03 · Podcast — Poslušajte najnoviju epizodu i pridružite se razgovoru
§04 · Iz redakcija — Najnovije priče i analize iz mreže lensEU |
|
|
| §01 · U FOKUSU | EU bi nas trebao bolje zaštititi od „država prijevara“ | Više nisu samo sitni kriminalci ti koji varaju starije osobe ili nesmotrene ulagače. Kriminal povezan s ljubavnim prijevarama, kriptoprijevarama i drugim oblicima obmane prerastao je u industriju – industriju koja je za neke države postala „prevelika da bi propala“. | Danas gotovo svatko poznaje nekoga tko je postao žrtva prevaranata: internetskog „Romea“ koji nakon nekoliko tjedana laskanja iznenada zatraži novac; investicijskog savjetnika koji je otkrio novu kriptovalutu što obećava nevjerojatne prinose; ili osobu koja telefonom, najčešće ciljajući starije građane, tvrdi da se dogodilo nešto strašno i da su u opasnosti. Razvila se čitava industrija, i to uz političku zaštitu. EU joj može stati na kraj. | Global Anti-Scam Alliance – organizacija koja okuplja velike tehnološke kompanije poput Googlea i Applea, ali i banke te udruge za zaštitu potrošača – procjenjuje da će do 2025. godine prevaranti diljem svijeta nezakonito pribaviti oko 442 milijarde američkih dolara, odnosno približno 386 milijardi eura. To znači da su ostvarili „gospodarski učinak“ usporediv s gospodarstvom države članice EU-a veličine Danske. | Tvrdnja da se kriminalne operacije takvih razmjera provode uz političku potporu nije teorija zavjere. Industrija prijevara ima sjedište u jugoistočnoj Aziji, gdje su kriminalne skupine postale sila s kojom se mora računati. | „Države prijevara“ nisu tuđi problem | „Države prijevara“ nisu samo tuđi problem – internet se pobrinuo da bude drukčije. S jedne strane, austrijski građani zbog prevaranata ostaju bez životnih ušteđevina. S druge strane, prevaranti stvaraju ozračje nepovjerenja. To nije pogubno samo za gospodarstvo, koje velik dio troškova štedi zahvaljujući povjerenju i pouzdanosti dogovora sklopljenih rukovanjem. Strah od sljedeće prijevare mogao bi potkopati i temelje otvorenog društva.
Jedan od načina borbe protiv djelovanja industrije prijevara jest policijski rad. Austrija se u posljednje vrijeme posebno istaknula na tom području. No teško je očekivati da će se dugotrajnim i zahtjevnim kriminalističkim istragama na kraju uspjeti uhvatiti baš svaki prevarant, osobito zato što mnogi djeluju izvan dosega europskih istražitelja. EU i njegove države članice moraju se zapitati kako postupati u situaciji u kojoj su neke druge zemlje, barem djelomično, prožete organizacijama za prijevare koje ciljaju imovinu njihovih građana. | U osmoj epizodi serijala LensEU, koji proizvodi Die Presse, pobliže istražujemo industriju prijevara. Urednica Die Pressea Teresa Wirth objašnjava kako je međunarodna mreža prevaranata „Milton Group“ tijekom više godina ulagače diljem Europe oštetila za stotine milijuna eura – i zašto je takve mreže tako teško trajno razbiti.
U drugom dijelu epizode Frida Thurm, viša novinarka portala CORRECTIV.Europe, govori o zajedničkoj istrazi koju su proveli CORRECTIV, britanski Computer Weekly i grčki Solomon. Otkriva da je Europol – agencija EU-a zadužena upravo za koordinaciju ovakvih prekograničnih slučajeva – godinama koristio takozvani „shadow IT“ sustav, odnosno paralelnu i nereguliranu informatičku infrastrukturu u kojoj su se osjetljivi osobni podaci obrađivali bez odgovarajuće zaštite podataka. | A svi koji žele sami isprobati kako prevaranti djeluju mogu se okušati u interaktivnom simulatoru prijevara koji je izradio Die Presse. Korisnici mogu preuzeti ulogu počinitelja i upoznati se s psihološkim trikovima koji stoje iza zloglasne prijevare „Bok, mama“. | — Christoph Zotter i Anna Wallner, Die Presse |
|
|
| §02 · LOKALNA PERSPEKTIVA |
|
| | Beč · Austria · Die Presse | „Postala je industrija za sebe“: tko stoji iza poslovanja s prijevarnim pozivima i ljubavnim prijevarama | Oko takozvanih prijevara razvila se industrija vrijedna više milijardi eura, a u nekim je zemljama postala toliko raširena da je teško zamisliti život bez nje. U zemljama njemačkoga govornog područja na meti su i žrtve i počinitelji. Racije se provode i diljem Europe. | Trikovi kojima se prevaranti služe u osnovi su stari, ali provjereni: obećavaju unosna ulaganja, legendarna blaga ili lažne ljubavne veze, a krajnji im je cilj navesti ljude da im uplate novac. Prevaranti pritom ubrzano napreduju i tehnološki, primjerice upotrebom umjetne inteligencije (AI). „U većini slučajeva prijevare dođe trenutak kada žrtva poželi vidjeti drugu osobu“, kaže Kristina Amerhauser iz organizacije Global Initiative Against Transnational Organised Crime. „Danas postoji umjetna inteligencija za zamjenu lica, pa osoba koja sjedi pred kamerom može jednostavno odrediti: ‘Tko sam danas?’“ | Prema analizi Američkog instituta za mir (US Institute of Peace), koji se financira državnim potporama, prihodi od prijevara u Kambodži su u pojedinim godinama navodno dosezali polovicu službeno zabilježene gospodarske proizvodnje zemlje. Autori studije objavljene u svibnju 2024. godine, među kojima je bila i Kristina Amerhauser, tada su procijenili da su prijevare u šest zemalja uz rijeku Mekong – Kini, Mjanmaru, Laosu, Tajlandu, Kambodži i Vijetnamu – godišnje mogle rezultirati krađom imovine vrijedne više od 43 milijarde američkih dolara. U tim se zemljama izraz „središte prijevara“ odnosi na gospodarski čimbenik koji se vrlo brzo pretvara i u geopolitički. „Bez političke zaštite nije moguće voditi centre za prijevare velikih razmjera“, kaže Amerhauser. | U svakom slučaju, metode kojima se varaju ljudi diljem svijeta iznenađujuće su slične. „Vrlo su sofisticirane i fascinantno je vidjeti koliko su precizno prilagođene lokalnim okolnostima“, kaže stručnjakinja za industriju prijevara. | — Christoph Zotter, “Die Presse” |
|
|
|
|
| | Berlin · Njemačka · CORRECTIV | „Čuvaju zakon, a sami ga krše”: kako Europol postupa s osjetljivim podacima | Europol, agencija Europske unije za provedbu zakona, zadužen je za borbu protiv internetskih prijevara i krađe identiteta. No čini se da i dijelovi same agencije imaju ozbiljnih problema s postupanjem s osjetljivim osobnim podacima. | CORRECTIV je u svibnju, zajedno s britanskim Computer Weeklyjem i grčkim portalom Solomon, otkrio da je Europol navodno uspostavio paralelni, neslužbeni informatički sustav. | Bivši zaposlenici Europola opisuju ga kao „shadow IT“, odnosno paralelnu informatičku infrastrukturu, zato što je djelovao uz službene sustave agencije. Prema njihovim navodima, koristio se za analizu osobnih podataka bez poštovanja pravila o zaštiti podataka i informacijskoj sigurnosti. Interna izvješća Europolove radne skupine, do kojih smo došli na temelju zahtjeva za pristup informacijama, otkrivaju ozbiljne sigurnosne propuste. | Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) još je 2020. godine obavijestio Europski parlament o problemima povezanima sa zaštitom podataka u Europolu. Naša istraga sada pokazuje da je, čini se, postojao više od jednog nereguliranog sustava. | Prema iskazima bivših zaposlenika Europola s kojima smo razgovarali, kao i internim porukama e-pošte koje su pregledali novinari CORRECTIV-a i partnerskih redakcija, alat pod nazivom „Pressure Cooker“ također je bio dio paralelne informatičke infrastrukture. Europol, međutim, tvrdi da je riječ o službenom sustavu. Nakon objave naše istrage Europski nadzornik za zaštitu podataka potvrdio je da optužbe nadilaze ono s čime je ta institucija dotad bila upoznata. Na raspravi Odbora Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) zastupnice u Europskom parlamentu Saskia Bricmont iz kluba Zeleni/Europski slobodni savez (Greens/EFA) i Birgit Sippel iz kluba Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) izrazile su zabrinutost zbog mogućih posljedica za zaštitu podataka i vladavinu prava. | Tim odvjetnika specijaliziranih za ljudska prava u međuvremenu je u ime triju pogođenih osoba podnio pritužbu EDPS-u i zatražio da Europol odmah ugasi svoje paralelne informatičke sustave. EDPS ima tri mjeseca za odgovor. Ako ne poduzme nikakve mjere, odvjetnici najavljuju da će slučaj iznijeti pred Sud Europske unije. | — Frida Thurm, urednica portala CORRECTIV.Europe |
|
|
|
|
| | Riga · Latvija · TVNET | Milijuni eura i uništeni životi: kako prijevare pogađaju ljude u Latviji | Vijesti o prijevarama u Latviji često nalikuju radnji popularnih filmova – i to filmova iz potpuno različitih žanrova. Tu je policijski triler o složenoj financijskoj prijevari, melodrama o starijoj ženi koja se zaljubi u mladog Afrikanca, pa čak i priča koja podsjeća na antičku tragediju. | Latvijska državna policija nedavno je objavila priopćenje o međunarodnoj operaciji SIM Cartel. Prema navodima istražitelja, članovi razbijene kriminalne skupine koristili su osobne podatke drugih ljudi kako bi oprali najmanje 1,5 milijuna eura. Nažalost, takve se vijesti pojavljuju zabrinjavajuće često. | Ipak, najraširenije su i dalje telefonske prijevare. U posljednjih šest mjeseci u Latviji je zabilježeno više od 3500 takvih slučajeva, a žrtve su ukupno izgubile sedam milijuna eura. Prevaranti se najčešće predstavljaju kao policijski službenici, djelatnici Državne agencije za socijalno osiguranje, zaposlenici banaka, komunalnih poduzeća i drugih institucija kojima građani vjeruju. | Stručnjak za kibernetičku sigurnost Elvis Strazdiņš nedavno je opisao kako je pokušao spasiti 60-godišnju Latvijku od prevaranata nakon što je odlučila otputovati u Ganu kako bi upoznala svojeg 24-godišnjeg „dečka“ – koji je, očekivano, također bio prevarant. Elvisov pokušaj nije uspio.Neke žrtve svojim navodnim partnerima šalju desetke tisuća eura, podižu kredite, pa čak i prodaju nekretnine kako bi im mogle poslati novac. Nažalost, ni to nije uvijek najgori mogući ishod. Elvis je govorio i o jednoj žrtvi koja je na kraju počinila samoubojstvo. | Policija redovito podsjeća građane na osnovne mjere opreza, a banke koriste sve raspoložive alate kako bi spriječile prijevare. Ipak, previše ljudi i dalje zanemaruje upozorenja, dok prevaranti ne pokazuju znakove da namjeravaju stati.
Nažalost. | — Andrejs Timofejevs, novinar TVNET GRUPA |
|
|
|
|
| | Varšava · Poljska · OKO.press | Poljska pojačava borbu protiv investicijskih prijevara | Šezdesetosmogodišnji muškarac iz južne Poljske izgubio je gotovo 130.000 zlota nakon što je odgovorio na internetski oglas koji je nudio ulaganje u dionice ORLEN-a. Lažni broker nagovorio ga je da u nekoliko navrata uplati novac na navodni investicijski račun, a zatim je, prije nego što mu je navodno mogao isplatiti ostvarenu dobit, od njega zatražio dodatne uplate. Poljska policija izvijestila je o tom slučaju u lipnju 2025. godine. | Poljske vlasti pokušavaju suzbiti takve prijevare blokiranjem internetskih stranica, sustavima za prijavu sumnjivog sadržaja, javnim upozorenjima i specijaliziranim istragama. CSIRT KNF, tim za kibernetičku sigurnost Poljske komisije za financijski nadzor, prepoznaje lažne oglase za ulaganja, lažne profile i zlonamjerne internetske domene te predlaže njihovo blokiranje. | Tijekom 2024. godine prijavili su 45.985 domena povezanih s lažnim ulaganjima i 10.951 prijevarni oglas na društvenim mrežama. Prema podacima CSIRT KNF-a, lažna ulaganja bila su najraširenija financijska kibernetička prijetnja u Poljskoj. | CERT Polska, koji djeluje u sklopu državnog instituta NASK, vodi popis upozorenja kojim se internetski pružatelji usluga koriste za blokiranje zlonamjernih internetskih stranica. Građani mogu prijaviti sumnjive stranice putem interneta, proslijediti prijevarne tekstualne poruke na besplatni broj 8080 ili ih prijaviti putem aplikacije mObywatel. | Takve mjere poboljšavaju otkrivanje prijevara, no žrtve se i dalje moraju zasebno obraćati bankama, policiji, internetskim platformama i telekomunikacijskim operaterima. Poljskoj su zato potrebni mehanizmi na razini EU-a koji bi omogućili brzo zamrzavanje prekograničnih prijenosa novca, razmjenu dokaza i obvezali platforme na brže uklanjanje prijevarnih oglasa.
Podatak o gubitku od 130.000 zlota preuzet je izravno iz policijskog priopćenja, dok podaci o domenama i oglasima potječu iz godišnjeg izvješća CSIRT KNF-a. (Policja.pl) | — Miłada Jędrysik, OKO.press |
|
|
|
|
| | Zagreb · Hrvatska · Telegram.hr | Prevare? “Ljudi su strašno domišljati” | Stvar djeluje potpuno legitimno. Vaš dugogodišnji poslovni partner šalje vam obavijest o promjeni broja računa koji koristi. Konsolidirali su poslovanje pa promijenili banku. U poruci se referira i na vašu međusobnu komunikaciju otprije. Apsolutno ništa ne pali alarm, a u trenutku kad je novac odaslan na novi račun, on se odmah premješta na nekoliko drugih, kako bi mu postalo nemoguće ući u trag. | Ovo je kratki scenarij najčešće računalne prijevare u Hrvatskoj, koja je u posljednje vrijeme prilično dobro “rodila” među jedinicama lokalne samouprave. Jedna županija s istočnog, siromašnijeg dijela zemlje, je u lipnju tako isplatila više stotina tisuća eura tko zna kome. | Marko Rakar, jedan od osnivača hrvatskog ogranka Udruženja certificiranih istražitelja prijevara (ACFE) kaže da se sa sličnim situacijama susreće i do dva puta mjesečno. Mogućnost provjere identiteta vlasnika računa, koje su banke u Hrvatskoj nedavno uvele u svoje aplikacije može pomoći, ali, kaže Rakar, “ljudi su strašno domišljati”. | Navodi, pritom, jedan primjer - da se u imenu vlasnika računa stavi ćirilićno slovo “a”, umjesto latiničnog. Za ljudsko oko stvar je identična, ali za kompjuter se radi o potpuno drugim vlasnicima i računima. | “Prevara ima sve više”, veli Rakar, “zbog toga što su alati za njih, od generativnih AI alata nadalje, sve jednostavniji za korištenje”. U ovogodišnjem istraživanju hrvatskog ACFE-a navodi se kako čak 56 posto poslovnih organizacija smatra da će najviše problema s prevarama u budućnosti putem phishing maila ili AI generiranih poruka. Takvih problema imaju već i danas - tek je 43 posto ispitanih kazalo kako u 2025. godini nisu otkrili li posumnjali na prevaru za koju su iskorišteni AI alati. | A onih nekoliko stotina tisuća eura koje su u lipnju odlepršale iz blagajne županije na istoku zemlje? Županica ne želi reći ni kolika je svota novca u pitanju, već proziva opoziciju da im je važnije politizacija slučaja od povrata sredstava. Zasad nema nikakvih vijesti o uspješnosti istrage. | — Jasmin Klarić, novinar, Telegram |
|
|
|
|
| §03 · PODCAST | Kibernetički kriminal i prevare u Europi – je li EU spremna zaštititi vlastite građane? | U ovoj epizodi postavljamo pitanje je li Europa doista spremna boriti se protiv industrije prijevara s kojom se suočava - ne samo među kriminalcima nego i unutar vlastitih institucija. | Malo koji slučaj tako jasno pokazuje razmjere te industrije kao „Milton Group“, mreža lažnih investicijskih platformi koja je žrtve diljem Europe oštetila za stotine milijuna eura. Pratimo kako su takve operacije prerasle u industrijski organiziran sustav – od pozivnih centara u inozemstvu do psiholoških scenarija osmišljenih kako bi žrtvama manipulirali u svega nekoliko minuta. | Zatim se okrećemo Europolu, agenciji Europske unije koja bi trebala pomoći u koordinaciji borbe upravo protiv takvog prekograničnog kriminala. | |
|
|
|
| | | | | | |
| | |
|
