| IZDANJE BR. 04 · HRVATSKI |
|
|
|
|
| Tjedni newsletter koji donosi europske teme iz lokalnih perspektiva. Svakog petka jedna tema kroz priče i analize pet neovisnih redakcija. | | IN THIS ISSUE | §01 · U fokusu — Europske šume na udaru promjene klime
§02 · Lokalna perspektiva — Beč, Berlin, Riga, Varšava i Zagreb
§03 · Podcast — Poslušajte najnoviju epizodu i pridružite se razgovoru
§04 · Iz redakcija — Najnovije priče i analize iz mreže lensEU |
|
|
| §01 · U FOKUSU | Europske šume na udaru promjene klime | Šuma prekriva oko 40 posto europskog tla i ima ključnu ulogu u životu ljudi, gospodarstvu, hidrološkom sustavu, očuvanju bioraznolikosti i otpornosti na promjenu klime. Istraživanje Sveučilišta u Varšavi otkrilo je prošle godine da čak 90 posto Europljana barem jednom godišnje posjeti šumu. Prirodne i raznolike šume sa starim, visokim stablima, mješovitim vrstama drveća i bogatom strukturom ljudi cijene mnogo više od njihove gospodarske vrijednosti kao izvora drva, pokazalo je istraživanje. | Upravo te vrijednosti sve su više ugrožene jer se Europa zagrijava gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka. Podaci Copernicusa pokazuju da se europski kontinent zagrijao za 2,3 do 2,4 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko doba, dok je globalni porast temperature iznosio 1,3 do 1,4 stupnja. Viša temperatura donosi sve izraženije i nepredvidivije vremenske ekstreme, pa budućnost europskih šuma sve više određuju – ili možda točnije, narušavaju – požari, dugotrajne suše, oluje i najezde štetnika. | Čak i ako globalno zatopljenje ostane na dva stupnja Celzija, površina šume pogođene poremećajima do kraja stoljeća mogla bi porasti sa sadašnjih 180.000 na 216.000 hektara godišnje, pokazala je studija objavljena u znanstvenom časopisu Science u ožujku 2026. Najveće promjene očekuju se u južnoj i zapadnoj Europi, dok bi sjever mogao biti manje pogođen, iako će i ondje biti lokalnih područja s ozbiljnom štetom. | Prošle godine u Europskoj uniji je zabilježeno više od 1800 šumskih požara, pri čemu je u atmosferu ispušteno 38 milijuna tona ugljičnog dioksida. U Španjolskoj i Portugalu požari su zahvatili 640.000 hektara, odnosno oko jedan posto površine Pirenejskog poluotoka, u vremenskim uvjetima kakvi se sa sadašnjom klimom mogu očekivati svakih 15 godina. | Stoga prilagodba promjeni klime više nije izbor, nego nužnost ako Europa ne želi nepovratno izgubiti svoje šume. Šume se mijenjaju, tradicionalni fokus na proizvodnju drvne mase sve više se dovodi u pitanje, dok ključni prioriteti postaju zaštita većih šumskih područja, jačanje njihove otpornosti i prepoznavanje uloge šume u očuvanju vode, ublažavanju toplinskih valova, skladištenju ugljika, zaštiti bioraznolikosti i dobrobiti građana. | Wojciech Kość, novinar, OKO.press |
|
|
| §02 · LOKALNA PERSPEKTIVA |
|
| | Beč · Austria · Die Presse | Šuma ne pomaže kao nekad | Gotovo polovicu Austrije prekriva šuma. To nije dobra vijest samo za životinjski svijet, ljubitelje prirode, lovce i šumare, nego i za austrijske političare. Stabla tijekom rasta iz atmosfere apsorbiraju ugljik i pohranjuju ga u svojoj biomasi, čime doprinose ostvarivanju klimatskih ciljeva Europske unije. Tako je bilo oduvijek – do posljednjih godina. | Najnoviji rezultati nacionalne inventure šumâ pokazali su da se u posljednjem promatranom razdoblju, od 2018. do 2023. godine, smanjila ukupna drvna zaliha austrijskih šuma, odnosno količina živog drva koja se nalazi u šumi, ne računajući mrtvo drvo. Glavni razlog tome je promjena klime. | "Prvi put jasno vidimo učinak promjene klime na drvnu zalihu austrijskih šuma. Ona trenutačno u gospodarskim šumama iznosi 1,174 milijarde prostornih metara drvne mase", istaknula je Alexandra Freudenschuß, voditeljica Odjela za inventuru šuma pri Saveznom istraživačkom centru za šumarstvo (BFW). | Manja drvna zaliha znači i manju sposobnost austrijskih šuma da apsorbiraju ugljični dioksid. Visoke temperature, dugotrajne suše, oluje i štetnici poput potkornjaka, uzrokovali su odumiranje velikog broja stabala koja potom treba ukloniti kao oštećenu drvnu masu. Istodobno, dugotrajna suša usporila je rast preostalih stabala, a isušeno tlo počelo je ispuštati veću količinu stakleničkih plinova. | Posljednje godine u Austriji obilježili su sve češći vremenski ekstremi. To je osobito važno jer se emisije i uklanjanje stakleničkih plinova iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) uračunavaju u ostvarivanje klimatskih ciljeva Europske unije. Austrijske šume desetljećima su predstavljale važan upijač ugljika, što je omogućavalo da Austrija dio vlastitih emisija stakleničkih plinova kompenzira ugljikom koji su apsorbirale šume, a pritom i dalje ispunjava svoje klimatske obveze. | Od 1990. do 2022. godine austrijske šume u prosjeku su svake godine neutralizirale 11,8 milijuna tona emisija stakleničkih plinova. Međutim, s vremenom je njihova sposobnost ublažavanja klimatskih promjena oslabila za čak 80 posto. | Melanie Klug i Matthias Auer, Die Presse | https://www.diepresse.com/19252076/klimawandel-der-wald-hilft-nicht-mehr-wie-frueher |
|
|
|
|
| | Berlin · Njemačka · CORRECTIV | Koliko zdrave su njemačke šume? | Zdravlje njemačkih šuma usko je povezano s posljedicama promjene klime. Iako je godišnja količina oborina u Njemačkoj porasla za osam posto u odnosu na 1881. godinu, mnoge regije trpe sve izraženiji nedostatak vode. Razlog je jednostavan: zime su postale vlažnije, a ljeta sve toplija i suša. Od 2018. godine niz izrazito sušnih godina snažno opterećuje šume, poljoprivredu i vodne resurse. Stoga povećanje prosječne količine oborina i sve učestalije suše nisu proturječne pojave – one su dvije strane iste klimatske krize. | Posljedice se jasno vide u njemačkim šumama. Velika šumska područja ozbiljno su oštetili suša, oluje i štetnici, poput potkornjaka. Zbog toga šuma sve više gubi svoju ulogu prirodnog upijača ugljika. U pojedinim godinama njemačke šume čak su ispustile više ugljičnog dioksida nego što su ga apsorbirale. | Istodobno, sve je vidljivija globalna neravnoteža. Procjenjuje se da šume svake godine apsorbiraju pet do osam milijardi tona ugljičnog dioksida, od 37 milijardi tona, koliko ga je čovječanstvo ispustilo samo u 2022. godini. Ta brojka otad je vjerojatno dodatno porasla. Tim CORRECTIV-a detaljno je analizirao te podatke. | Šume u teoriji mogu pomoći u ublažavanju klimatskih promjena, ali nisu dovoljne da ih zaustave. Time postaje jasno koliko su naše aktivnosti dovele prirodu do granice njezine sposobnosti da apsorbira emisije stakleničkih plinova. Dodatni izazov je sve veća konkurencija za vodne resurse. Upečatljiv primjer dolazi iz Hessisches Rieda, bivšeg močvarnog područja u Hesenu. Sud je prije četiri godine morao utvrditi je li vodoopskrbna tvrtka Hessenwasser, koja je desetljećima crpila podzemne vode, doprinijela propadanju oko 13.000 hektara šume. | Klimatski tim CORRECTIV-a analizirao je 2022. oko 350 sudskih sporova oko korištenja vode. Rezultati su pokazali jasan trend: u promatranom desetogodišnjem razdoblju broj sporova povezanih uz vodu porastao je u 11 od 16 njemačkih saveznih država u odnosu na prethodno desetljeće. Samo u saveznoj pokrajini Hesen broj takvih sudskih sporova porastao je s osam na četrnaest. | Tim je detaljnije istražio slučaj Darmstadt Westwalda, šume u kojoj je oštećen ili usahnuo velik broj starih bukvi i hrastova. Ekološke udruge i šumari upozoravali su na posljedice prekomjernog crpljenja podzemnih voda, no tvrtka Hessenwasser isticala je da provodi mjere ublažavanja, uključujući obnavljanje zaliha podzemnih voda pročišćenom vodom iz Rajne. | Ovaj slučaj pokazuje kako promjena klime dodatno produbljuje postojeće sukobe oko prirodnih resursa u Njemačkoj. Što je voda oskudnija, interesi vodoopskrbe, poljoprivrede i očuvanja šuma sve češće dolaze u sukob. | Lilith Grull, međunarodna reporterka, CORRECTIV.Europe |
|
|
|
|
| | Riga · Latvija · TVNET | Klimatske promjene, požari i potkornjaci: Što ugrožava latvijske šume? | Šumarstvo, drvna industrija i proizvodnja namještaja zajedno čine šest posto bruto domaćeg proizvoda Latvije, a njihov izvoz doseže vrijednost 3,3 milijarde eura, ili 17 posto ukupnog izvoza. | Šuma, koja prekriva više od polovice teritorija Latvije – ukupno 3,4 milijuna hektara – suočava se sa sve većim brojem ozbiljnih prijetnji. | Promjena klime jedan je od najvećih izazova. Ona doprinosi širenju šumskih štetnika, ponajprije europskog smrekova potkornjaka, a u budućnosti bi mogla dovesti i do smanjenja raznolikosti vrsta drveća koje raste u Latviji. | Ozbiljnu prijetnju predstavljaju i šumski požari. Do sredine svibnja u Latviji je već zabilježeno i ugašeno 169 šumskih požara, koji su zahvatili ukupno 170 hektara površine. Od toga su 40,6 hektara bili mladi šumski nasadi. Procjenjuje se da je čak 90 posto šumskih požara posljedica ljudskog djelovanja ili nepažnje. Iako borba protiv promjene klime zahtijeva globalni napor, svatko može doprinijeti zaštiti šuma odgovornijim ponašanjem. | Istodobno, država poduzima mjere da odgovori na nove izazove. Šumarski sektor i nadležna tijela prilagođavaju način gospodarenja šumama: sade se sadnice otpornije na klimatske promjene, a potiče se stvaranje mješovitih šuma kako bi se smanjio rizik od bolesti i štetnika. | Ipak, rješenje nije na vidiku. Dok nevladine organizacije pozivaju na smanjenje sječe šume, vlasnici šuma upozoravaju – ne bez razloga – da bi pretjerana ograničenja mogla imati negativne posljedice za latvijsko gospodarstvo. Borba za očuvanje latvijskih šuma nastavlja se. | Andrijs Timofiejevs, TVNET Grupa |
|
|
|
|
| | Varšava · Poljska · OKO.press | Poljska borova šuma na udaru promjene klime | Poljske šume pogađa ista klimatska kriza kao i druge šumske ekosustave diljem Europe. Posebno su ranjive jer se, poput latvijskih, u velikoj mjeri sastoje od vrsta poput bora, koji sve teže podnosi više temperature. | Posljedice se već vide. Šumari koji gospodare šumama u okolici Varšave upozorili su u travnju da su stručni terenski pregledi i praćenje dronovima otkrili masovno propadanje borove šume. | "Donedavno bi odumiralo tek po nekoliko stabala, a danas je broj usahlih i odumirućih borova zabrinjavajuće velik", poručili su. Slična upozorenja stižu iz cijele Poljske, čijih 30 posto teritorija pokriva šuma. | Problem ima i snažnu političku dimenziju. Državno poduzeće koje upravlja šumama svake godine ostvari milijarde eura prihoda od prodaje drvne mase, pa predstavlja važan politički resurs svakoj vlasti koja pobijedi na izborima. | No vlast presporo odgovara na zahtjeve javnosti da se šume snažnije zaštiti kako bi se voda bolje zadržavala u krajoliku te da treba osigurati bolji pristup šumama u blizini velikih gradova. Ta naizgled očita rješenja često se osporava iz političkih razloga jer bi mogla naštetiti proizvodnji drva i lokalnoj ekonomiji. | Wojciech Kość, OKO.press |
|
|
|
|
| | Zagreb · Hrvatska · Telegram.hr | Drveće, ljubavne pjesme i meci | S jedne strane, šume su jedno od najvećih prirodnih bogatstava Hrvatske. Prema posljednjoj Nacionalnoj inventuri šuma, čak 53 posto hrvatskog kopna prekriva šuma, što je znatno iznad prosjeka Europske unije od oko 40 posto. Osim toga, za razliku od većine europskih država u kojima prevladavaju umjetno podignute monokulturne šume, hrvatske šume u velikoj mjeri su zadržale svoju prirodnu strukturu. Čak 97 posto šumskih površina čine višeslojne mješovite šume, koje su zbog svoje raznolikosti otpornije na klimatske promjene i prirodne poremećaje. | S druge strane, posljedice promjene klime sve su ozbiljnije i skuplje. Pojedine vrste drveća, osobito poljski jasen, propadaju zbog promjena u režimu podzemnih voda i gljivičnih bolesti. Znatna oštećenja pretrpio je i hrast lužnjak, uslijed sve češćih ekstremnih vremenskih pojava. U snažnom nevremenu 2023. godine u svega nekoliko sati slomljeno je ili iščupano više od milijun stabala, a procijenjena šteta iznosila je 136 milijuna eura. Istodobno, sve učestaliji ljetni požari u priobalnim borovim šumama dodatno proširuju područja golog krša. | Treće, rezultati nedavnog istraživanja pokazali su da čak polovica ispitanika ne zna da šume imaju važnu ulogu u ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Zbog toga stanje šuma i način gospodarenja šumama gotovo potpuno izostaju iz političkih rasprava. | Osim, naravno, kad je riječ o korupciji. U rujnu prošle godine uhićeno je 14 zaposlenika i rukovoditelja državne tvrtke Hrvatske šume zbog sumnje da su primili 100.000 eura mita u vezi s prodajom drvne građe. | Istodobno, vodi se i politička borba za kontrolu nad hrvatskim šumskim resursima. Nakon parlamentarnih izbora 2024. godine, Domovinski pokret ušao je u vladajuću koaliciju te preuzeo Ministarstvo poljoprivrede. Prema navodima o koalicijskom sporazumu, koji nikad nije objavljen, to je uključivalo i nadzor nad Hrvatskim šumama. Međutim, vodeći koalicijski partner HDZ nije bio voljan prepustiti kontrolu nad tako vrijednim državnim resursom. | Početkom prošle godine izbio je ozbiljan sukob. Domovinski pokret počeo je zahtijevati upravljanje Hrvatskim šumama, optužujući tadašnje vodstvo tvrtke da vodi "leglo kriminala". Spor je eskalirao nakon što je u javnost dospjela snimka tadašnjeg ministra poljoprivrede kako iz automobila u vožnji puca iz pištolja u zrak dok u pozadini svira glazba s ljubavnim pjesmama. Ministar je bio prisiljen podnijeti ostavku, a tek deset mjeseci kasnije Domovinski pokret preuzeo je punu kontrolu nad Hrvatskim šumama. Danas je ta državna tvrtka ponovno izvan fokusa javnosti, dok se vladajuća koalicija u međuvremenu sukobljava oko drugih pitanja. | Jasmin Klarić, Telegram.hr |
|
|
|
|
| §03 · PODCAST | | Zbogom borovima, zbogom smrekama: Kako europske šume odumiru | "Prošlog ljeta u Europi je izgorjelo više od milijun hektara šuma – površina veličine Cipra. Gotovo sve članice pogodili su požari, uključujući Švedsku, daleko na sjeveru. Prošle godine naš Mehanizam civilne zaštite aktiviran je čak 18 puta zbog šumskih požara u Europi i susjednim zemljama, što predstavlja dosad najveći broj aktivacija." | Hadja Lahbib, europska povjerenica za jednakost, pripravnost i upravljanje krizama | |
|
|
| U novoj epizodi našeg podcasta novinar OKO.pressa za klimatske promjene i okoliš Wojciech Kość istražuje kako klimatska kriza mijenja europske šume te zašto njihova budućnost nije samo pitanje zaštite okoliša, već i društveno, gospodarsko i političko pitanje. | Gost epizode je dr. Christopher P. O. Reyer s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klimatskih promjena (PIK), jedan od autora znanstvene studije objavljene u časopisu Science, o kojoj pišemo i u ovom izdanju newslettera. | Dr. Reyer ističe da, kad govorimo o prijetnji šumama, ne raspravljamo samo o budućim scenarijima i klimatskim projekcijama, nego o procesima koji su već jasno vidljivi u dostupnim podacima. Kao tri najveće prijetnje izdvaja šumske požare, suše praćene najezdama štetnika – ponajprije potkornjaka – te oluje. Upozorava da promjena klime slabi stabla i mijenja uvjete u šumskim ekosustavima, uključujući i sjever Europe gdje sve rjeđe zamrzavanje tla čini stabla osjetljivijima na olujni vjetar. | U podcastu donosimo i izjavu europske povjerenice Hadje Lahbib, koja govori o "novoj stvarnosti" u kojoj sezona šumskih požara počinje ranije, traje dulje i postaje sve intenzivnija. Podsjeća da su proljetni požari u Nizozemskoj, Češkoj, Njemačkoj, Italiji i Poljskoj već aktivirali europske mehanizme za odgovor na krizne situacije. | Anna Line Brokane iz latvijskog TVNET-a predstavlja primjer Latvije, gdje se šume smatraju "zelenim zlatom" i jednim od stupova nacionalnog gospodarstva. Promjena klime posebno ugrožava smreku, a među odgovorima na taj izazov ističu se sadnja klimatski otpornijih sadnica i razvoj mješovitih šuma. Istodobno, rasprava o ograničavanju sječe pokazuje koliko je teško pronaći ravnotežu između zaštite prirode i interesa drvne industrije. | Na kraju, Wojciech Kość podsjeća da šume treba promatrati kao kritičnu infrastrukturu. One reguliraju vodni režim, hlade gradove, štite tlo od degradacije, pohranjuju ugljik i pridonose dobrobiti ljudi. Njihova prilagodba klimatskim promjenama postaje jedan od ključnih preduvjeta za očuvanje kvalitete života u Europi. |
| | | | | | |
| | |
|
