| IZDANJE BR. 02 · HRVATSKI |
|
|
|
|
| Tjedni newsletter koji donosi europske teme iz lokalnih perspektiva. Svakog petka jedna tema kroz priče i analize pet neovisnih redakcija. | | IN THIS ISSUE | §01 · U fokusu — Detaljan pogled na to kako suše utječu na Europu
§02 · Lokalna perspektiva — Beč, Berlin, Riga, Varšava i Zagreb
§03 · Podcast — Poslušajte najnoviju epizodu i pridružite se razgovoru
§04 · Iz redakcija — Najnovije priče i analize iz mreže lensEU |
|
|
| §01 · U FOKUSU | Presušuje li Europa? | Možda ste već primijetili: ljetne temperature stigle su ove godine neuobičajeno rano. Temperatura je brzo porasla, sunčani dani nižu se jedanza drugim, a kiša je tek rijetka pojava. Europa se zagrijava najbrže od svih kontinenata, a to iz temelja mijenja protok vode kroz njezinu prirodu. | Posljedice su sve vidljivije. Vodostaji rijeka opadaju, tlo se isušuje ranije u godini, a poljoprivrednici sve teže planiraju sjetvu. To otvara važno pitanje: suša više nije tek povremeni ljetni problem, već pojava koja zahvaća cijelu Europu. | Kako bismo razumjeli razmjere ovih promjena, CORRECTIV.Europe analizirao je podatke o suši diljem kontinenta. Stručni tim za podatkovno istraživanje proučio je suše od 2012. do 2026. godine koristeći informacije iz Copernicusa, europskog programa za promatranje Zemlje. Analiza obuhvaća države Europske unije, Ujedinjenu Kraljevinu, Norvešku, Island, Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju. | Rezultati su zabrinjavajući. Suša je značajno pogodila čak dvije trećine svih regija. Polovica dana u barem jednoj od promatranih godina imala je značajan manjak vlage. Nalazi svjedoče o tome kako promjena klime transformira krajolik, poljoprivredu i ekonomiju cijele Europe. | Analiza objedinjuje podatke o količini oborina, vlažnosti tla i stanju vegetacije te pruža sveobuhvatnu sliku suše u Europi. Podaci otkrivaju kontinent kojem prijeti dubinska promjena hidrološkog ciklusa. |
Promijenjena ravnoteža vode
Znanstvenici već godinama upozoravaju na ovaj trend: kako globalna temperatura raste, atmosfera može primiti više vlage. Iz tla, rijeka, jezera i akumulacija isparava sve više vode, i to brže nego što je ti krajolici mogu nadoknaditi.
| Važno je razumjeti da suša nije samo pitanje količine oborina; toplina je jednako važan faktor. Čak i u godinama s prosječnom količinom kiše iznimno visoka temperatura može isušiti tlo, iscrpiti vegetaciju i povećati potražnju za vodom u čitavim regijama. | Istodobno, mijenja se i europska zima. Mnoge regije bilježe manje snježnih oborina, ponegdje i manje kiše. Otud se u normalnim okolnostima pune rijeke, natapa tlo i obnavljaju zalihe podzemnih voda. Kad do takve prirodne obnove ne dođe, priroda u startu ulazi u novi ciklus s manjkom vode. | Mijenjaju se i obrasci oborina. Intenzivni pljuskovi sve češće prekidaju duga sušna razdoblja. Iako to privremeno ublaži posljedice suše, velik dio vode brzo otječe umjesto da prodre u tlo i obnovi zalihe podzemnih voda. Promjena klime dakle djeluje dvojako: smanjuje dostupnost vodnih resursa, a istodobno povećava potrebu za vodom. Rezultat je sve veći rizik od dugotrajnijih, intenzivnijih i učestalijih suše. | Važno je sušu razlikovati od vodnog stresa jer se ti pojmovi često poistovjećuju. Suša je prirodni manjak vode koji su uzrokovali vremenskim i klimatskim uvjeti. Vodni stres nastaje kad potrošnja vode premaši količinu koja se može održivo osigurati. Suša može pogoršati vodni stres, no on se može pojaviti i u područjima koja nije pogadila akutna suhoća ako potrebe kućanstava, poljoprivrede ili industrije postanu previsoke. |
Cijena suše
Posljedice suše daleko nadilaze samu poljoprivredu. Kad se tlo isuši, a rijeke povuku, posljedice osjeća cijelo gospodarstvo. Šume postanu podložnije štetnicima i požarima. Kopneni plovni putovi postanu manje pouzdani. Opskrba pitkom vodom pod sve većim je opterećenjem. Industrija ovisna o vodi suočava se s velikim izazovima. U dugotrajnim toplinskim valovima gradovi postaju prevrući i sve manje ugodni za život.
| Najteže posljedice osjećaju ranjive skupine stanovništva. Stariji i ljudi sa zdravstvenim problemima posebno su osjetljivi na dugotrajne visoke temperature i nestašicu vode. Ekonomski trošak već je znatan. | Samo u 2025. godini ekstremno vrijeme u Europi je načinilo štetu koja se procjenjuje na 43 milijarde eura. Taj gubitak nije posljedica samo suše, već i povezanih pojava poput toplinskih valova i poplava nakon intenzivnih oborina. Budući da se više klimatskih ekstrema često događa istodobno, nemoguće je precizno odrediti koliki dio štete treba izravno pripisati suši. | No sigurno je da troškovi rastu. Prema procjeni Europske agencije za okoliš, ako se sadašnji trendovi nastave, godišnji gubici povezani s klimatskim ekstremima mogli bi do 2029. godine dosegnuti 126 milijardi eura. |
Poljoprivreda na udaru
Malo je sektora koji su osjetljiviji na sušu od poljoprivrede. Na poljoprivrednu proizvodnju odlazi 60 posto sve potrošnje vode u Europi. Usjevi ovise o dovoljnoj količini vlage u tlu tijekom ključnih faza rasta, zbog čega su izrazito osjetljivi na dugotrajna sušna razdoblja.
| Ozbiljne suše u pojedinim dijelovima Europe već su smanjile prinose ključnih kultura poput pšenice, kukuruza i ječma. Manji prinosi ne utječu samo na prihode poljoprivrednika. Oni mogu dovesti do viših cijena hrane, veće ovisnosti o uvozu i neizvjesnosti oko buduće opskrbe hranom. | Kako suše postaju sve češće, mnogi poljoprivrednici moraju se prilagođavati. Neki mijenjaju raspored sjetve, drugi ulažu u navodnjavanje ili prelaze na sorte otpornije na sušu. | Za potrebe ovog istraživanja CORRECTIV.Europe razgovarao je s Felixom Rieckenom, poljoprivrednikom iz Schleswig-Holsteina na sjeveru Njemačke,
gdje prilagodba više nije bila stvar izbora, nego nužnost. | Iznimno jaka suša 2018. odvela je njegovo obiteljsko gospodarstvo na rub propasti. Dio stoke morao je zaklati prije nego što je planirao. Silažu namijenjenu prehrani stoke počeo je koristiti tri mjeseca ranije nego inače, zbog čega je morao kupiti dodatnu konvencionalnu stočnu hranu. Kako je riječ o certificiranom ekološkom gospodarstvu, obitelj je morala zatražiti posebno izuzeće. Istodobno, proizvodnja mlijeka značajno je pala. Prema Rieckenovim riječima, njegovo gospodarstvo pretrpjelo je 150.000 eura gubitka. | Njegovo iskustvo nije iznimka. Stručnjaci iz raznih dijelova kontinenta s kojima je razgovarao CORRECTIV.Europe svjedoče o propalim usjevima, nestašici vode i gospodarskim gubicima povezanima sa sušom. No Rieckenova priča pokazuje i više od statistike: ona ilustrira što promjena klime znači ljudima čija egzistencija izravno ovisi o zemlji. Umjesto da se pomiri sa stalnim gubicima kao neizbježnima, Riecken je temeljito promijenio način na koji obrađuje zemlju. Primijetio je da su njegove živice ostajale zelene i zadržavale vlagu čak i u sušnim razdobljima, pa je svoje mliječno gospodarstvo pretvorio u agrošumski sustav. Diljem farme zasadio je drveće i grmlje kako bi poboljšao zadržavanje vode, smanjio isparavanje i očuvao zdravlje tla. | Danas njegova obitelj upravlja s pet agrošumskih farmi. Riecken opisuje ovaj pristup kao izgradnju "ekosistemskog kapitala" – investiciju u dugoročnu otpornost zemljišta, umjesto fokusa na isključivo kratkoročne prinose. | Prijelaz nije bio jednostavan. Tražio je godine rada, značajna ulaganja i podršku kupaca koji su bili spremni podržati drugačiji model poljoprivrede. No istodobno pružio je uvid u to kako se poljoprivreda može razvijati u toplijoj i sušnijoj Europi. |
Prilagodba novoj stvarnosti
Riecken smatra da poljoprivrednici ne mogu sami snositi teret prilagodbe. Drži da vlast i društvo moraju prepoznati sve veće rizike koje donosi promjena klime te snažnije podržati dugoročna rješenja.
| Kaže da sadašnji sustav subvencija često ne vrednuje mjere koje dugoročno povećavaju otpornost okoliša. A upravo takva ulaganja mogla bi biti presudna želi li Europa očuvati proizvodnju hrane i istodobno se prilagoditi klimi koja se mijenja. | Stručnjaci naglašavaju da će prilagodba biti nužna u cijelom društvu. Klimatski otporno urbanističko planiranje, smanjenje prekomjernog betoniranja i asfaltiranja, obnova močvarnih područja te poboljšanje prirodnog zadržavanja vode su među mjerama koje mogu ublažiti buduće posljedice. | Učinkovitije gospodarenje vodom postajat će sve važnije. Jednako tako i ulaganja u upravljanje podzemnim vodama, održive sustave navodnjavanja i infrastrukturu prilagođenu promijenjenim klimatskim uvjetima. |
Sama prilagodba neće biti dovoljna
Temeljni uzrok ostaje promjena klime. Svaki djelić stupnja zagrijavanja koji uspijemo izbjeći smanjuje rizik povezan s toplinskim valovima, sušom, nestašicom vode i degradacijom ekosustava.
| Dokazi koji proizlaze iz podataka o suši u Europi vode jasnom zaključku: suša više nije povremena vremenska anomalija; ona postaje strukturno obilježje europske klime. | Voda se više ne može uzimati zdravo za gotovo. Ono što se nekoć smatralo iznimkom postaje sve uobičajenije. Izazov za Europu nije samo kako odgovoriti na pojedinačnu sušu kad se pojavi, već kako se pripremiti za budućnost u kojoj će se nestašice vode ponavljati. | Lilith Grull, međunarodna reporterka CORRECTIV-a. |
|
|
| §02 · LOKALNA PERSPEKTIVA |
|
| | Beč · Austria · Die Presse | Kako suša ugrožava najveće austrijsko bogatstvo | U usporedbi s većinom država svijeta, Austrija je u povoljnom položaju. Svake godine na njezin teritorij padne gotovo 100 milijardi kubičnih metara oborina. Čiste rijeke i jezera proizvode 60 posto električne energije, privlače turiste i osiguravaju vodu kućanstvima, poljoprivredi i industriji. Sigurna vodoopskrba važan je argument i za privlačenje međunarodnih kompanija. No rastući rizik od suše počinje ugrožavati gospodarsku konkurentnost Austrije. | "Naša ekonomija izgrađena je na pretpostavci da ima dovoljno kiše", upozorava Johan Rockström iz Globalne komisije za ekonomiju vode. Za razliku od mnogih drugih država, ta pretpostavka u Austriji još uvijek uglavnom vrijedi. Godišnja potrošnja vode iznosi 3,14 milijardi kubičnih metara, dok bi teoretski godišnje bilo dostupno više od pet milijardi kubičnih metara podzemnih voda. Očuvanje tog resursa postaje sve važnije jer se izazovi povećavaju i u Austriji. | Aktualne studije pokazuju da će Austrija i 2050. godine biti zemlja bogata vodom, no očekuju se značajne regionalne razlike. Istočni dio zemlje vjerojatno će biti izložen znatno težim sušama od zapadnog. | Predviđa se da će industrija i dalje trošiti oko 70 posto sve vode, dok agencija za okoliš očekuje snažan rast potreba u poljoprivredi. U izrazito toplim ljetima i nakon suhih zima opskrba vodom u istočnoj Austriji mogla bi se vrlo brzo naći pod opterećenjem. | Stručnjaci godinama pozivaju na uspostavu digitalnog registra crpljenja vode i jasne strategije koja bi definirala tko ima prioritet u slučaju nestašice. Trenutačno bi u kriznoj situaciji odluku o raspodjeli vode donosili lokalni gradonačelnici kako bi stanovništvu osigurali dovoljno pitke vode. | Postavlja se i pitanje je li voda u Austriji prejeftina. Većina korisnika danas plaća prvenstveno infrastrukturu, a ne sam resurs. Okvirna direktiva EU o
vodama preporučuje višu cijenu kao alat gospodarenja potrošnjom. Predstavnici industrije i poljoprivrede upozoravaju da bi viša cijena mogla ugroziti ključnu konkurentnu prednost Austrije. Drugi smatraju da bi snažniji cjenovni mehanizam mogao biti prvi korak prema privatizaciji vodnih resursa.
Riječ je o iznimno osjetljivom pitanju. | Matthias Auer, urednik za gospodarstvo, Die Presse |
|
|
|
|
| | Berlin · Njemačka · CORRECTIV | Njemačka se suočava sa sve većim rizikom od suše | Njemačku su u prošlosti suše manje pogađale nego druge europske države, no njihove posljedice sad postaju sve ozbiljnije. Prema analizi CORRECTIV.Europe, Njemačka se od 2012. do 2026. godine nalazila na 21. mjestu po učestalosti umjerenih sušnih uvjeta, a na 16. mjestu od 35 promatranih zemalja po akutnim epizodama suše. Stručnjaci ipak upozoravaju da se rizik ne smije podcjenjivati, osobito zato što se očekuje da će promjena klime u nadolazećim godinama dodatno pojačati
sušne uvjete. | Prva polovica 2026. godine već je pokazala razmjere izazova. Nakon zime s ispodprosječnim oborinama i iznimno suhog proljeća, brojne njemačke regije bilježe nisku vlažnost tla i smanjenje rezervi podzemnih voda. Primjer koji je posljednjih tjedana privukao pozornost javnosti je Jülich, grad u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, čije stanovnike su već u svibnju upozorili da štede vodu zbog pogoršanja sušnih uvjeta. | Više o metodologiji analize, mogućnostima osiguranja od posljedica suše, ulozi poljoprivrednih subvencija i priči poljoprivrednika Felixa Rieckena dostupno je u cjelovitom istraživanju CORRECTIV.Europe na engleskom i njemačkom jeziku. Ondje se može pronaći i interaktivna karta koja prikazuje kako je suša utjecala na pojedine regije. | Lilith Grull, međunarodna reporterka CORRECTIV-a |
|
|
|
|
| | Riga · Latvija · TVNET | Suša nije samo suho tlo | U Latviji se obično češće žalimo na kišu nego na njezin manjak. Kišna ljeta, natopljena polja i sivo nebo gotovo su dio našeg klimatskog identiteta. Upravo zato suša se u Latviji često doživljava kao privremena neugodnost, a ne ozbiljan rizik. No posljednjih godina stvarnost pokazuje drukčiju sliku. | Godine 2018. dugotrajna suša u poljoprivredi proglašena je prirodnom katastrofom nacionalnih razmjera, a šteta je procijenjena na 359 milijuna eura. To nije bila samo statistika: posljedice su osjetili ratari, uzgajivači povrća, voćari i stočari, a posredno i potrošači jer manji prinosi stvaraju
pritisak na rast cijena hrane. | Godina 2023. podsjetila nas je da nije riječ o izoliranom događaju. Svibanj je bio najsuši otkad postoje mjerenja, lipanj među najsušim zabilježenim mjesecima, a očekivalo se da će urod žitarica biti manji za između 30 i 50 posto. Suša je dovela do manjka stočne hrane, isušivanja pašnjaka, stvorila financijski pritisak na poljoprivredna gospodarstva te čak rizik smanjenja stočnog fonda. U gradovima je vlast morala potrošiti više za zalijevanje zelenih površina, u ruralnim područjima presušivali su bunari, a u šumama i močvarama povećavao se rizik od požara. | Zbog svega toga suša u Latviji više nije samo vremenska tema. Ona je pitanje sigurnosti opskrbe hranom, pitanje cijena, opstanka ruralnog gospodarstva, dostupnosti vode, zaštite od požara i sposobnosti društva da shvati kako su klimatski rizici već stigli – čak i u zemlju koja je kišu uvijek smatrala nečim što se podrazumijeva. | Toms Ostrovskis, glavni urednik TVNET Grupe |
|
|
|
|
| | Varšava · Poljska · OKO.press | Poljska suša nastala ljudskim djelovanjem | Problem suše u Poljskoj danas je mnogo više od niza loših ljetnih sezona – prerastao je u ozbiljnu krizu vodne bilance. Poljska raspolaže jednom od
najmanjih količina obnovljivih slatkovodnih resursa u Europi. Od 2015. do 2023. godine na raspolaganju je bilo tek 1100 do 1600 kubičnih metara vode po stanovniku godišnje, a u pojedinim područjima ta količina pala je ispod praga vodnog stresa kako ga definiraju Ujedinjeni narodi. Toplija klima povećava isparavanje i mijenja obrasce oborina: duga sušna razdoblja prekidaju sve intenzivniji pljuskovi, a zime bez snijega postaju normalne. | U praksi, velik dio vode koju Poljska primi prebrzo otječe, umjesto da obnavlja vlažnost tla i podzemne vode. Desetljeća isušivanja, regulacije riječnih
tokova, gradnje kanala, prenamjene močvara, uklanjanja drveća i potpunog prekrivanja tla u urbanim područjima tretirala su vodu kao problem koji treba ukloniti, a ne resurs koji treba zadržati. Radovi na takozvanom održavanju rijeka često produbljuju korita i ubrzavaju otjecanje vode, čime se povećava rizik od suše uzvodno i poplave nizvodno. Paradoksalno, te mjere često se predstavljaju kao rješenje za borbu protiv suše. | Rješenje nije samo u izgradnji novih akumulacija. Znanstvenici, nevladine organizacije i lokalne zajednice već godinama pozivaju vlast da jednostavnim, relativno jeftinim i lokalno prilagođenim mjerama poveća sposobnost krajolika za zadržavanje vode. To uključuje obnovu močvara i poplavnih ravnica, vraćanje rijeka u prirodno stanje, sadnju drveća uz poljoprivredne parcele, povratak malih jezera i bara u agrokrajolik, zaštitu tla i omogućavanje dabrovima da svojim aktivnostima grade male brane. Pojavio se čak i građanski pokret koji zatrpava odvodne kanale da zadrže vodu u krajoliku, ponekad i neformalnim, gotovo gerilskim akcijama. | Na razini politika, poljoprivrednike bi trebalo poticati da očuvaju ili obnavljaju močvare i vlažne travnjake, umjesto da svaku raspoloživu površinu pretvaraju u oranicu. Gospodarenje vodama trebalo bi se odmaknuti od pristupa fokusiranog prvenstveno na infrastrukturu i prijeći prema modelu okolišne sigurnosti, što uključuje prijenos nadležnosti sa sadašnjeg ministarstva infrastrukture na ministarstvo za klimu i okoliš. | Wojciech Kość, novinar za klimatsku krizu, energetiku i okoliš, OKO.press |
|
|
|
|
| | Zagreb · Hrvatska · Telegram.hr | Hrvatska svake godine izgubi vodu vrijednu pola milijarde eura | U Hrvatskoj se već danas čak trećina ukupne štete od ekstremnih vremenskih pojava može pripisati suši – podmuklom prirodnom fenomenu koji se razvija postupno, često neprimjetno. Iako se zemlja sve češće suočava sa sezonskim nestašicama vode, još uvijek ne postoji jasan plan prilagodbe dugotrajnim sušnim razdobljima. | Istodobno, prirodni resursi troše se kao da su neiscrpni. Posljedice suše mogu biti dalekosežne. | Oko 80 posto stanovnika Hrvatske koristi pitku vodu koja se crpi iz podzemnih vodonosnika. Ti se vodonosnici obnavljaju dotokom podzemnih voda, infiltracijom oborina i djelomično površinskim vodama. Međutim, u Hrvatskoj se istodobno gubi svaka druga litra vode: čak 52 posto vode nestane prije nego što stigne do krajnjeg korisnika. | Dodatni problem predstavljaju stotine milijuna kubičnih metara pitke vode koji se svake godine izgube zbog zastarjele infrastrukture, pucanja cjevovoda, tehničkih gubitaka, netočnosti mjerenja i neovlaštene potrošnje, odnosno krađe vode. | Prema Izvješću o stanju sektora vodnih usluga za 2024. godinu, kroz sustav javne vodoopskrbe zahvaćeno je više od 528 milijuna kubičnih metara vode, dok je korisnicima obračunato tek 256 milijuna kubičnih metara. Razlika od čak 272 milijuna kubičnih metara vode, koja nikad nije stigla do građana, evidentira se kao neprihodovana voda. Riječ je o količini većoj od ukupnog godišnjeg crpljenja vode u Litvi, koje se kreće između 255 i 265 milijuna kubičnih metara. Kad bi se taj gubitak izrazio u novcu, značilo bi da Hrvatska svake godine izgubi približno pola milijarde eura vrijednosti svojeg najvažnijeg prirodnog resursa. | Iako Hrvatska, s pokrivenošću vodoopskrbne mreže od 94 posto i visokim standardima kvalitete pitke vode, spada među uspješnije europske države, gospodarska održivost sustava izrazito je zabrinjavajuća. Voda i novac doslovno cure iz sustava. Stanje je posebno kritično u Zagrebu i Splitu te u priobalnim županijama, gdje u ljetnim mjesecima dolazi do snažnog rasta potrošnje zbog turizma. Hrvatsku u turističkoj sezoni posjeti oko 20 milijuna turista, pet puta više od broja stanovnika. Nakon iznimne suše prije četiri godine, Istra je postala prva hrvatska regija koja je u turističkoj sezoni uvela mjere štednje vode. | Meteorolozi upozoravaju da je krajnje vrijeme za sustavnu pripremu na sve veće rizike koje donosi suša. Riječ je o prirodnoj nepogodi koja uzrokuje najveće gospodarske štete među svim vremenskim ekstremima, pogađajući poljoprivredu, vodoopskrbu, promet, energetiku, turizam i akvakulturu, često istodobno zahvaćajući više sektora. | Silvana Menđušić, novinarka Telegrama |
|
|
|
|
| §03 · PODCAST | Europa pod opterećenjem: Sve veći utjecaj suše | Radije slušate nego čitate? Ovotjedna epizoda podcasta LensEU bavi se problemom suše diljem Europe, s posebnim naglaskom na Njemačku, Poljsku i Austriju. | Šumski požari, podbačaji poljoprivrednih prinosa te ugrožavanje zdravlja ljudi i prirode – suše mogu zahvatiti gotovo svaki aspekt života. U Europi postaju sve ozbiljniji i sve češći problem. | No što to konkretno znači za našu svakodnevicu? Za opskrbu vodom? Za gospodarstvo? Jesmo li spremni na takve izazove? | |
|
|
| Ako ste propustili epizodu, možete je poslušati ovdje. | O čemu je bila prošlotjedna epizoda? | Milijuni Europljana suočavaju se s problemom pronalaska stambenog prostora koji si mogu priuštiti. Prema podacima Europske komisije, čak 82 milijuna građana Europske unije – odnosno svaki peti Europljanin – na stanovanje troši više od 40 posto svojih mjesečnih prihoda, što je znatno iznad preporučenog praga od 30 posto. Stambena kriza otežava mobilnost radne snage, pristup obrazovanju i osnivanje obitelji. Istodobno narušava konkurentnost europske ekonomije i slabi društvenu koheziju unutar Europske unije. |
| | | | | | |
| | |
|
