| IZDANJE BR. 01 · HRVATSKI |
|
|
|
|
| Tjedni newsletter koji donosi europske teme iz lokalnih perspektiva. Svakog petka jedna tema kroz priče i analize pet neovisnih redakcija. | | IN THIS ISSUE | §01 · U fokusu — Je li previše skupo ili ga kronično nedostaje? Europa traži odgovore na svoju stambenu krizu
§02 · Lokalna perspektiva — Beč, Berlin, Riga, Varšava i Zagreb
§03 · Podcast — Poslušajte najnoviju epizodu i pridružite se razgovoru
§04 · Iz redakcija — Najnovije priče i analize iz mreže lensEU |
|
|
| §01 · U FOKUSU | Je li previše skupo ili ga kronično nedostaje? Europa traži odgovore na svoju stambenu krizu | Prvi samit Europske unije o stanovanju planira se za 2026. Zašto? | Europska unija napokon je prestala ignorirati činjenicu da se milijuni Europljana muče u potrazi za stanom koji si mogu priuštiti. Prema podacima Europske komisije, 82 milijuna građana EU, otprilike svaki peti, daje više od 40 posto svojih mjesečnih prihoda na stanovanje, iako je preporučeni prag najviše 30 posto. | Između 2013. i 2023. godine prosječna cijena nekretnina u EU porasla je 60 posto, navodi se u izvještaju Europske komisije. U nekim državama, poput Estonije, Litve, Poljske, Češke, Mađarske, Bugarske i Portugala cijene su u tom desetljeću porasle i 200 posto. U istom razdoblju prosječna najamnina porasla je 20 posto, ali su povećanja bila znatno veća u velikim gradovima. | Istodobno, 20 posto stambenih jedinica je prazno, bez stanara, a socijalno stanovanje čini tek 6 do 7 posto stambenog fonda Europske unije. | Komisija procjenjuje da Europa mora graditi barem dva milijuna stambenih jedinica godišnje kako bi zadovoljila sadašnju potražnju. To je 650 tisuća stanova više nego što se sad gradi. Trošak tog dodatnog ulaganja procjenjuje se na 153 milijarde eura godišnje. | No sam novac nije dovoljan da riješi europsku stambenu krizu, koja otežava mobilnost radne snage, pristup obrazovanju i osnivanje obitelji, a istodobno slabi konkurentnost gospodarstva Europske unije. | Bruxelles stoga želi pomoći državama u rješavanju problema kratkoročnog najma i špekulacija na stambenom tržištu. Cilj je pružiti potporu mladima, studentima i pripravnicima, kao i zaposlenicima ključnih javnih službi – poput učitelja i medicinskih sestara – koji si ne mogu priuštiti da žive u zajednici u kojoj rade. Kako? U planu je pilot-program jamstava kojima bi se za te osjetljive skupine ukinula obveza plaćanja pologa za najam. | Osim toga, EU planira pojednostaviti pravila o državnim potporama kako bi članice lakše i učinkovitije mogle pomagati socijalno stanovanje. Namjera je i smanjiti administrativna opterećenja povezana s europskim propisima o stanovanju. | Očekuje se da će sve to biti pretočeno u konkretne mjere tijekom 2026. godine. | Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen smatra da je rješavanje problema priuštivosti stanovanja na europskoj razini pitanje "zaštite građana i naših vrijednosti". | No riječ je i o suzbijanju radikalizacije društva i potpore krajnjoj desnici, koja u nizu država posljednjih godina cvate na stambenoj krizi, za koju okrivljava imigranate. | Vrijedi napomenuti da je, prema Ujedinjenim narodima, stambena kriza jedan od ključnih društvenih izazova 21. stoljeća koji ne pogađa samo radnike s niskim primanjima, migrante i samohrane majke, nego sve više i srednji sloj. | Pogledajmo kako se situacija razlikuje među pojedinim članicama Europske unije. |
|
|
| §02 · LOKALNA PERSPEKTIVA |
|
| | Beč · Austria · Die Presse | Troškovi stanovanja: mladima je najteže | Stanovništvo Austrije raste, statistički gledano, ne zbog djece ili mladih useljenika, nego zbog osoba starijih od 60 godina. Od 2005. godine ta je skupina porasla za 40,8 posto. Za usporedbu, broj osoba mlađih od 30 godina povećao se za svega 0,1 posto. U kombinaciji sa stanjem na stambenom tržištu, to otkriva rastuću neravnotežu u raspodjeli stambenog prostora i troškova, pokazuju podaci Statističkog ureda Austrije (predstavljeni 10. lipnja 2026.). | Primjerice, udio samačkih kućanstava porastao je s 34,5 posto na 39,1 posto u posljednjih dvadeset godina. Među osobama mlađima od 30 godina čak 80,3 posto samaca živi u unajmljenim stanovima prosječne površine 57,6 četvornih metara, dok osobe starije od 60 godina na raspolaganju imaju prosječno 87 četvornih metara, pri čemu ih 42,5 posto živi u najmu. | Rastući troškovi stanovanja ne zaobilaze nikoga. "Najveći rast zabilježen je kod stanova u najmu, gotovo 40 posto (između 2015. i 2025. godine, nap. a.)", izjavila je Manuela Lenk, glavna ravnateljica Statističkog ureda Austrije. | "Općenito gledano, omjer između stanovanja u najmu i vlasništva nad nekretninama je uravnotežen", objasnila je Arba Rexhepi, voditeljica projekta za stanovanje pri Statističkom uredu Austrije. "Oko 47,3 posto austrijskih kućanstava 2025. godine je posjedovalo vlastiti dom, pri čemu je najveći udio – 35,5 posto – bio u punom vlasništvu." U najmu je živjelo 43,1 posto kućanstava. Privatni najam bio je najčešći oblik stanovanja, s udjelom od 19,5 posto. Preostalih 9,7 posto primarnih prebivališta bilo je uređeno drugim pravnim oblicima korištenja. | Statistički podaci ukazuju i na pad građevinske aktivnosti. Primjerice, broj odobrenih stambenih jedinica u 2025. godini bio je 3,7 posto manji nego godinu ranije. Više detalja pronađite ovdje. | Daniela Mathis, Die Presse, Austrija |
|
|
|
|
| | Berlin · Njemačka · CORRECTIV | Medicinske sestre diljem Njemačke i Europe teško si mogu priuštiti stan | Europsko istraživanje koje je proveo CORRECTIV.Europe pokazalo je da su troškovi stanovanja postali toliko visoki da medicinske sestre više ne mogu priuštiti najam ili kupnju skromnog stana od 45 četvornih metara u 14 posto općina diljem Europske unije, Norveške, Islanda i Švicarske. | Analiza je kombinirala podatke o lokalnim tržištima nekretnina iz gotovo sto tisuća općina s regionalnim i nacionalnim podacima o plaćama zdravstvenih radnika u sestrinstvu. | Rezultati ukazuju na rastuću krizu priuštivosti stanovanja koja pogađa ključne radnike, ali i širu srednju klasu. Dok su najamnine u Europskoj uniji između 2015. i 2025. godine porasle za 21,1 posto, cijene nekretnina povećale su se u prosjeku za 63,6 posto, a u urbanim sredinama rast najamnina bio je još izraženiji. | Visoke cijene pogađaju više ljudi nego što se čini na prvi pogled jer su najskuplja područja ujedno i najgušće naseljena. Danas više od trećine Europljana živi u područjima u kojima plaća medicinske sestre nije dovoljna za kupnju manjeg stana. Među najmanje pristupačnim lokacijama su veliki gradovi i popularna turistička odredišta. | U Njemačkoj je situacija posebno ozbiljna u južnim regijama i metropolitanskim područjima. U sedam od deset najvećih njemačkih gradova prosječne najamnine premašuju općeprihvaćeni prag priuštivosti od 30 posto neto prihoda medicinske sestre. CORRECTIV.Europe kao primjer navodi Freiburg, gdje zdravstvene ustanove sve teže pronalaze zaposlenike jer oni ne mogu pronaći pristupačan smještaj. | Jedna klinika u Freiburgu čak je angažirala vlastitog agenta za nekretnine da zaposlenicima pomogne pronaći stan. Druge zdravstvene ustanove međusobno surađuju da osiguraju smještaj za svoje radnike. | To je upečatljiv primjer kako europska stambena kriza više nije samo pitanje stanovanja – ona sve više postaje izazov za tržište rada i funkcioniranje javnih službi. Rast troškova stanovanja dodatno pogoršava manjak radne snage, društvenu nejednakost i gospodarsku konkurentnost diljem Europe. | Cijelo istraživanje dostupno je ovdje. | Lillith Grull, CORRECTIV, Njemačka |
|
|
|
|
| | Riga · Latvija · TVNET | Više od visokih cijena: Starenje stambenog fonda u Latviji | Latvijski stambeni problem ne odnosi se samo na visoke cijene ili nedostatnu ponudu novih stanova. Jedna od najozbiljnijih kriza je starenje fonda višestambenih zgrada, osobito izvan najvećih gradova. Latvija ima 39.500 višestambenih zgrada, od kojih najmanje 26.600 zahtijeva obnovu. Međutim, uz potporu fondova Europske unije dosad je obnovljeno tek 1400 zgrada. Velik dio stambenog fonda izgrađen je prije Drugog svjetskog rata ili tijekom sovjetskog razdoblja, a mnoge zgrade približavaju se ili su već dosegnule projektirani vijek trajanja. | Problem se najizraženije osjeća izvan Rige i većih gradova. Zasebna istraživanja sovjetskih tipskih stambenih blokova, uključujući serije 104 i 119, pokazuju da mnogi od njih nisu konstrukcijski nesigurni, no bez sustavnog održavanja i obnove tehnički problemi nastavit će se gomilati. | Broj stanovnika u tim regijama opada, tržište nekretnina je slabo, a kupovna moć stanovništva niska. Ako je u zgradi useljen samo dio stanova, preostalim stanarima nemoguće je financirati opsežne radove obnove. Ministarstvo gospodarstva navelo je da daljnja ulaganja u obnovu više nisu ekonomski opravdana za 30 posto zgrada. | Situaciju dodatno otežavaju rastući troškovi gradnje, skuplji krediti i složena birokracija. Od 2017. godine trošak cjelovite obnove po četvornom metru povećao se čak četiri puta. | Latvija se stoga suočava s dvostrukim izazovom: osigurati pristup priuštivu stanovanju, a istodobno spasiti ili zamijeniti dio svojeg fizički dotrajalog stambenog fonda. | Toms Ostrovskis, TVNET GRUPA, Latvija |
|
|
|
|
| | Varšava · Poljska · OKO.press | Stvarni problem je jaz u priuštivosti najma | Javna rasprava o stambenoj krizi u Poljskoj prvenstveno se fokusira na cijene nekretnina. To je osobito izraženo jer je poljska vlada 2023. godine pokrenula vrlo izdašan program subvencioniranih kredita "Siguran kredit dva posto", s ciljem olakšavanja kupnje vlastita doma. No umjesto rješavanja problema, program je zapravo dodatno rasplamsao tržište. | Istodobno su godine niskih kamatnih stopa dovele do značajna priljeva investitora i špekulanata na tržište nekretnina, što je dodatno povećalo cijene – taj trend nije zahvatio samo Poljsku, nego i Europu u cjelini. | Podaci Narodne banke Poljske pokazuju da su cijene stanova u sedam najvećih poljskih gradova između 2006. i 2024. godine porasle za 145 posto. | Pitanje je: Je li to mnogo? Cijene nekretnina ne mogu se promatrati odvojeno od prihoda. U istom razdoblju plaće su rasle čak i brže od cijena stanova – za 206 posto. Paradoksalno, to znači da se, statistički gledano, mogućnost kupnje vlastita doma u Poljskoj od 2006. godine poboljšala, a ne pogoršala. | Pa ipak, nema sumnje da Poljska prolazi kroz stambenu krizu. Glavni problem nalazi se drugdje – u onome što se naziva jazom u priuštivosti najma. | Ne mora svatko biti u mogućnosti kupiti vlastiti stan ili kuću. Međutim, mnogi si ne mogu priuštiti ni najam odgovarajućeg stana jer su im prihodi preniski. Istodobno, zarađuju previše da bi ostvarili pravo na gradski ili socijalni stan. Razlog je jednostavan: takvih stanova ima daleko premalo. | Procjenjuje se da jaz u priuštivosti najma u Poljskoj iznosi 35 posto. Za samohrane roditelje te obitelji s dva roditelja i troje ili više djece može dosegnuti čak 60 posto. | Agata Kołodziej, OKO.press, Poljska |
|
|
|
|
| | Zagreb · Hrvatska · Telegram.hr | Kome uopće treba više od 18 četvornih metara? | Rijetko je koji pokušaj vlasti da utječe na rješavanje ključnog društvenog problema bio toliko poučan kao angažman hrvatske Vlade oko pitanja priuštiva stanovanja. To je gotovo školski primjer kako se stvari ne bi trebale raditi. | Najprije kontekst. Samo u posljednjih godinu dana cijena četvornog metra stambenog prostora u Hrvatskoj porasla je za 14,1 posto, čime je ne samo nastavljen višegodišnji trend rasta troškova stanovanja, nego je dodatno ubrzan godišnji tempo poskupljenja. Prošle je godine, usto, stupio na snagu Nacionalni plan stambene politike, dokument koji je hrvatska Vlada pripremala punih šest godina, istodobno tvrdeći da je "stambena politika u središtu svih socijalnih politika Vlade". | Da bismo to bolje predočili: od trenutka kad je veliki Vladin plan za priuštivo stanovanje stupio na snagu, prosječna cijena stana od 50 četvornih metara u Zagrebu porasla je za otprilike četiri centa samo tijekom vremena potrebnog za čitanje ovog teksta. Drugim riječima, to je 65 eura dnevno. Svaki od 365 dana u godini. | Istim planom Vlada je namjeravala utjecati na priuštivost stanovanja tako što bi privatnim najmodavcima plaćala dio najamnine. Nadležni ministar najavio je da bi do 2030. godine u program moglo biti uključeno do 30.000 stanova. Sam tekst Nacionalnog plana ipak je nešto suzdržaniji i govori o 9000 nekretnina. | Kako je to završilo? Na javni poziv Vlade prijavilo se 960 vlasnika nekretnina. Uvjete za ulazak u program zadovoljilo je njih samo 435. | No Vlada još uvijek ima adut u rukavu. Nastavlja s planom izgradnje posebnih stambenih jedinica za mlade. Za jednu osobu one će imati 18 četvornih metara, a za dvije osobe 26 četvornih metara. Logično – ako već ne možete sniziti cijene, jednostavno smanjite kvadraturu i, voilà, priuštivo stanovanje! | Jasmin Klarić, Telegram.hr, Hrvatska |
|
|
|
|
| §03 · PODCAST | Nemoguća misija: Kako kupiti stan? | Za one koji radije slušaju nego čitaju, pripremili smo podcast o stambenoj krizi u Europi. Lillith Grull iz CORRECTIV.Europe detaljno govori o njihovu istraživanju dostupnosti stanovanja za medicinske sestre. Između ostalog, saznajemo zašto je jedna medicinska sestra na svoj prvi radni dan u njemačkoj klinici stigla s kuferom te zašto je ta klinika morala angažirati agenciju za nekretnine. | Agata Kołodziej iz OKO.pressa analizira tržište nekretnina u Varšavi, gradu s više od dva milijuna stanovnika, te u Kielceu, gradu s oko 200.000 stanovnika. Njezina analiza pokazuje da su u oba grada cijene stanovanja rasle sporije od plaća. Na temelju toga Agata iznosi tezu da stvarni problem u Poljskoj možda nije toliko u samim cijenama nekretnina koliko u jazu između troškova najma i mogućnosti građana da si ga priušte. | Artūrs Guds iz latvijskog TVNET-a objašnjava razlike između stambenih tržišta zapadne Europe i baltičkih država, koje su prošle kroz iskustvo sovjetskog državnog socijalizma. Istodobno, Irena Frlan Gašparović iz hrvatskog Telegram.hr-a postavlja retoričko pitanje: zašto Hrvatska ima najveći udio mladih ljudi koji još uvijek žive s roditeljima? | |
|
|
| | | | | | |
| | |
|
